Iako je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju te se tako pridružila inicijativi EU-a ‘Zelena agenda za Zapadni Balkan’ prema kojoj se treba izvršiti dekarbonizacija energetike do 2050. godine, što znači postupno napuštanje tzv. prljavog načina dobivanja električne energije iz ugljena, lignita, treseta, nafte iz škriljca itd, i transformaciju u investiranje u zelene projekte – proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca, sve je još uvjiek mrtvo slovo na papiru.
Iako je prva u regionu predstavila ciljeve dekarbonizacije, Bosna i Hercegovina nije regionalni lider u procesu dekarbonizacije. Emisija CO2 jeste smanjenja, ali ne zbog planova i mjera države, već zbog deindustrijalizacije, prije svega zatvaranja mostarskog Aluminija.
Pariski klimatski sporazum je generacijska prilika za Bosnu i Hercegovinu. Ako je propusti, ostat će crna rupa svijeta. Put do nove političke, ekonomske i kulturološke paradigme neće biti lak, ali je krucijalan za opstanak, ukazali su sagovornici Klix.ba.
Za Oslobođenje i O kanal govori Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli